15,99 €
inkl. MwSt.

Versandfertig in über 4 Wochen
  • Broschiertes Buch

U svom znacajnom knjizevnom opusu Jovan Sterija Popovic ostavio je vazna dela koja su redom prevazilazila okvir svoga vremena. Iako se smatra zacetnikom drame u srpskoj knjizevnosti, najznacajniji trag ostavio je kao komediograf. Ovaj srpski Molijer svojim neospornim knjizevnim talentom ovekovecio je u svojim komedijama sliku ondasnjeg palanackog i malogradjanskog drustva, uspesno se podsmevajuci njegovim glavnim anomalijama - pogresnom vaspitanju, pomodarstvu, snobizmu, laznom patriotizmu. Realist u komediji, Sterija kroz satirican prikaz i isticanje mana svojih glavnih likova, njihovih…mehr

Produktbeschreibung
U svom znacajnom knjizevnom opusu Jovan Sterija Popovic ostavio je vazna dela koja su redom prevazilazila okvir svoga vremena. Iako se smatra zacetnikom drame u srpskoj knjizevnosti, najznacajniji trag ostavio je kao komediograf. Ovaj srpski Molijer svojim neospornim knjizevnim talentom ovekovecio je u svojim komedijama sliku ondasnjeg palanackog i malogradjanskog drustva, uspesno se podsmevajuci njegovim glavnim anomalijama - pogresnom vaspitanju, pomodarstvu, snobizmu, laznom patriotizmu. Realist u komediji, Sterija kroz satirican prikaz i isticanje mana svojih glavnih likova, njihovih izopacenih karaktera i naravi, kontinuirano daje sebi u zadatak da edukuje svoje citaoce, nacionalno ih prosvetljava i cini da postanu razumniji i bolji ljudi.
Autorenporträt
Jovan Sterija Popovic (1806-1856) bio je dramski pisac, pesnik, pravnik, pedagog i jedan od vodecih intelektualaca svoga vremena. Najznacajniji trag ostavio je kao komediograf. Rodjen je u Vrscu, tadasnjoj Austrougarskoj. Osam godina je bio na celu Ministarstva prosvete i izuzetno doprineo razvoju i organizovanju skolstva u Srbiji. Jedan je od osnivaca Narodne biblioteke, Akademije nauka, Ucenog srpskog drustva, Narodnog muzeja, Teatra na Djumruku. Njegovom zaslugom Srbija je donela prvi pravni akt o zastiti spomenika kulture. Zbog sukoba sa ondasnjim politicarima, iz Srbije je proteran 1848. Preminuo je u rodnom Vrscu u velikoj oskudici, razocaran i usamljen.