Alpha zivi sam u Abidjanu u Obali Bjelokosti otkako su mu se zena i sin, bez vize, zaputili u Pariz. Otada o njima nije cuo ni glasa. Ocajan, odlucuje ostaviti sve ne bi li ih pronaSao. Prema Europi moze krenuti razlicitim rutama, a pred njim su mozda godine na ilegalnom putu. S vizom, Alphino bi putovanje trajalo samo nekoliko sati. Bez nje, osuden je na mjesece i mjesece lutanja. Putem upoznaje nezaboravne suputnike, a svi oni spremniji su suociti se s putovanjem punim opasnosti nego ostati ukopani na mjestu, bez buducnosti.
PraSnjave ceste bez kraja i konca. NepoSteni krijumcari ljudi u pustinji, izbjeglicki kampovi, bolesti, prekrcani brodovi. No svemu tome unatoc, Alpha ne mijenja kurs.
OdrediSte: Pariz, Gare du Nord.
"Alpha daje ime i lice nepreglednom mnoStvu migranata u izbjeglickim kampovima. Vazna prica koju bismo svi trebali cuti."
New York Journal of Books
SPISATELJICA
Bessora
Rodena je u Belgiji. Majka joj je svicarka, a otac Gabonac. Odrastala je u Europi, Sjedinjenim Americkim Drzavama i Africi. Nakon prestizne Visoke poslovne Skole u Parizu (École des hautes études commerciales de Paris) i karijere u medunarodnim financijama u Zenevi, doktorira antropologiju i piSe svoj prvi roman 1999. godine. Njezin roman Les Taches d'encre (Mrlje od tinte), objavljen 2001. u izdanju Serpent à Plumes, dobitnik je nagrade Fénéon, a roman Cueillez-moi, jolis Messieurs... (Uberite me, zgodna gospodo...), koji je objavio Gallimard, dobio je Grand Prix littéraire d'Afrique noire (Nagrada za knjizevnost Crne Afrike) 2007. godine. Kao pripovjedacica svakodnevice, Bessora crpi nadahnuce u obicnom zivotu, ali i u kazaliStu, slikarstvu i filmu. Cesto satiricni, njezini tekstovi obraduju teme poput iskljucenosti, klasne borbe, odnosa u doba druStvenih mreza, dok izmedu redaka otvaraju pitanja stereotipa i kolebanja identiteta. U Alphi Bessora ispisuje potresan tekst koji vrvi emocijama. Njezin jasan i autentican, iznimno mocan glas, pogada ravno u srce i, daleko od bilo kakva ocajavanja, pripovijeda Sokantnu pricu o tuzi i iluzijama migranata.
CRTAC
Barroux
Roden je u Parizu i proveo je najveci dio svoga djetinjstva u sjevernoj Africi. Po povratku u Francusku, nakon studija umjetnosti radi kao umjetnicki direktor u razlicitim reklamnim agencijama. Nekoliko godina poslije odlazi u Kanadu pa u Sjedinjene Americke Drzave, i ondje zapocinje blistavu karijeru ilustratora u novinama i knjigama za mlade. U to vrijeme suraduje s brojnim casopisima, poput The New York Timesa, The Washington Posta, casopisa Forbes i objavljuje knjige za djecu koje mu donose mnoge nagrade. Pokrece ga sklonost bojama i fantasticnom, a ilustracije radi na tradicionalan nacin, kombinirajuci linorez, grafitnu olovku, akrilik... Surovo izravnim crtezima Barroux Alphinoj prici udahnjuje tijelo i duSu. Njegov snazan i izrazajan potez, koji se na gotovo intiman nacin stapa s teksturom price, pruza citatelju mogucnost ne samo da vidi, nego i da osjeti svijet ljudi koji traze novi zivot.
PREVODITELJICA
Mirna simat
Mirna simat (1984.) zavrSila je studij francuskog jezika i knjizevnosti i komparativne knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodenjem se bavi od 2006. godine. Dosad je prevodila razne knjizevne vrste, od stripa i romana do esejistike i teorije. Redovito prevodi za hrvatsko izdanje novina Le Monde Diplomatique. Povremeno prevodi i titluje filmove. Godine 2012./2013. tri mjeseca boravi kao stipendistica Tvornice prevoditelja u Medunarodnom centru knjizevnih prevoditelja u Arlesu, Francuska. Jedna je od osnivacica radionica za prevodenje s francuskog jezika Translab, koje su s radom pocele 2015. godine u suradnji s Francuskim institutom i DruStvom hrvatskih knjizevnih prevodilaca. S francuskoga je prevela: Romain Sardou: Djelic Boga (2006.), Gilles Deleuze: Slika-vrijeme (2010.), Ollivier Pourriol: Filmozofija (2010.), Stéphane Hessel i Dalaj Lama: Proglasimo mir (2013.), Simone de Beauvoir: Drugi spol (2016.), Matthieu Bonhomme: Esteban (2016.), Gilles Deleuze: Hladno i okrutno: Predstavljanje Sachera Masocha (2017.), Luc Brunschwig i Laurent Hirn: Moc nevinih (2017.).
PraSnjave ceste bez kraja i konca. NepoSteni krijumcari ljudi u pustinji, izbjeglicki kampovi, bolesti, prekrcani brodovi. No svemu tome unatoc, Alpha ne mijenja kurs.
OdrediSte: Pariz, Gare du Nord.
"Alpha daje ime i lice nepreglednom mnoStvu migranata u izbjeglickim kampovima. Vazna prica koju bismo svi trebali cuti."
New York Journal of Books
SPISATELJICA
Bessora
Rodena je u Belgiji. Majka joj je svicarka, a otac Gabonac. Odrastala je u Europi, Sjedinjenim Americkim Drzavama i Africi. Nakon prestizne Visoke poslovne Skole u Parizu (École des hautes études commerciales de Paris) i karijere u medunarodnim financijama u Zenevi, doktorira antropologiju i piSe svoj prvi roman 1999. godine. Njezin roman Les Taches d'encre (Mrlje od tinte), objavljen 2001. u izdanju Serpent à Plumes, dobitnik je nagrade Fénéon, a roman Cueillez-moi, jolis Messieurs... (Uberite me, zgodna gospodo...), koji je objavio Gallimard, dobio je Grand Prix littéraire d'Afrique noire (Nagrada za knjizevnost Crne Afrike) 2007. godine. Kao pripovjedacica svakodnevice, Bessora crpi nadahnuce u obicnom zivotu, ali i u kazaliStu, slikarstvu i filmu. Cesto satiricni, njezini tekstovi obraduju teme poput iskljucenosti, klasne borbe, odnosa u doba druStvenih mreza, dok izmedu redaka otvaraju pitanja stereotipa i kolebanja identiteta. U Alphi Bessora ispisuje potresan tekst koji vrvi emocijama. Njezin jasan i autentican, iznimno mocan glas, pogada ravno u srce i, daleko od bilo kakva ocajavanja, pripovijeda Sokantnu pricu o tuzi i iluzijama migranata.
CRTAC
Barroux
Roden je u Parizu i proveo je najveci dio svoga djetinjstva u sjevernoj Africi. Po povratku u Francusku, nakon studija umjetnosti radi kao umjetnicki direktor u razlicitim reklamnim agencijama. Nekoliko godina poslije odlazi u Kanadu pa u Sjedinjene Americke Drzave, i ondje zapocinje blistavu karijeru ilustratora u novinama i knjigama za mlade. U to vrijeme suraduje s brojnim casopisima, poput The New York Timesa, The Washington Posta, casopisa Forbes i objavljuje knjige za djecu koje mu donose mnoge nagrade. Pokrece ga sklonost bojama i fantasticnom, a ilustracije radi na tradicionalan nacin, kombinirajuci linorez, grafitnu olovku, akrilik... Surovo izravnim crtezima Barroux Alphinoj prici udahnjuje tijelo i duSu. Njegov snazan i izrazajan potez, koji se na gotovo intiman nacin stapa s teksturom price, pruza citatelju mogucnost ne samo da vidi, nego i da osjeti svijet ljudi koji traze novi zivot.
PREVODITELJICA
Mirna simat
Mirna simat (1984.) zavrSila je studij francuskog jezika i knjizevnosti i komparativne knjizevnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodenjem se bavi od 2006. godine. Dosad je prevodila razne knjizevne vrste, od stripa i romana do esejistike i teorije. Redovito prevodi za hrvatsko izdanje novina Le Monde Diplomatique. Povremeno prevodi i titluje filmove. Godine 2012./2013. tri mjeseca boravi kao stipendistica Tvornice prevoditelja u Medunarodnom centru knjizevnih prevoditelja u Arlesu, Francuska. Jedna je od osnivacica radionica za prevodenje s francuskog jezika Translab, koje su s radom pocele 2015. godine u suradnji s Francuskim institutom i DruStvom hrvatskih knjizevnih prevodilaca. S francuskoga je prevela: Romain Sardou: Djelic Boga (2006.), Gilles Deleuze: Slika-vrijeme (2010.), Ollivier Pourriol: Filmozofija (2010.), Stéphane Hessel i Dalaj Lama: Proglasimo mir (2013.), Simone de Beauvoir: Drugi spol (2016.), Matthieu Bonhomme: Esteban (2016.), Gilles Deleuze: Hladno i okrutno: Predstavljanje Sachera Masocha (2017.), Luc Brunschwig i Laurent Hirn: Moc nevinih (2017.).
Dieser Download kann aus rechtlichen Gründen nur mit Rechnungsadresse in A, B, BG, CY, CZ, D, DK, EW, E, FIN, F, GR, H, IRL, I, LT, L, LR, M, NL, PL, P, R, S, SLO, SK ausgeliefert werden.