Francuski knjizevnik Émile Zola (1840.-1902.) osnivac je, teoreticar i najveci pisac knjizevnog pravca naturalizma. Svojim je ciklusom od 20 romana "Rougon-Macquartovi" (1871.-1893.), medu kojima se za remek-djelo smatra roman o rudarima "Germinal", u djelo proveo vlastite ideje prema kojima knjizevnost treba stvarnosti pristupati gotovo poput znanosti, i postigao veliki uspjeh. Izuzetno je vazan i utjecajan bio njegov doprinos liberalizaciji Francuske i angazman u borbi za druStvenu pravdu i napredne ideje, pri cemu se osobito istice njegova uloga u poznatoj aferi Dreyfus i obracun s konzervativnim vojnim i politickim krugovima u clanku Optuzujem! (J'Accuse!) objavljenom 1898. godine.
"Germinal" (1885.), trinaesti po redu, a po mnogima i najuspjeliji roman Zolinog ciklusa, smjeSten je u sjevernu Francusku, u rudarsku i industrijsku regiju u okolici grada Lillea, u 1860-te godine. Pripremajuci se za pisanje tog romana Zola je nekoliko mjeseci proveo ziveci medu rudarima, osobno je svjedocio Strajku, te je cak radio u rudarskom oknu. Zola uvjerljivo opisuje zbivanja oko neuspjelog rudarskog Strajka i nesrece u rudniku, iscrpno ocrtavajuci veliki broj razlicitih likova. Po prvi put u knjizevnosti opisuje se iznimna, Sokantna bijeda i tezak polozaj rudara, kod kojih zivot na rubu gladi i bolesti zbog neljudskih uvjeta rada izaziva gotovo zivotinjske reakcije u zudnji za prezivljavanjem, dovodeci ih u apaticno stanje u kojemu se mire sa svojom sudbinom, pa i sa nasiljem i nepravdom. SrediSnji i najuspjeliji "lik"ovog romana su rudarske mase, kolektivni lik u cijem je opisivanju Zola postigao svoj knjizevni vrhunac. Tematizirajuci druStvenu nejednakost, Zola zastupa ideje socijalizma i revolucije, premda vizionarski najavljuje sve negativne posljedice koje ce takve ideje kasnije u povijesti donijeti.
Preveo: Iso Velikanovic.
Lektira za 3. razred srednje Skole.
"Germinal" (1885.), trinaesti po redu, a po mnogima i najuspjeliji roman Zolinog ciklusa, smjeSten je u sjevernu Francusku, u rudarsku i industrijsku regiju u okolici grada Lillea, u 1860-te godine. Pripremajuci se za pisanje tog romana Zola je nekoliko mjeseci proveo ziveci medu rudarima, osobno je svjedocio Strajku, te je cak radio u rudarskom oknu. Zola uvjerljivo opisuje zbivanja oko neuspjelog rudarskog Strajka i nesrece u rudniku, iscrpno ocrtavajuci veliki broj razlicitih likova. Po prvi put u knjizevnosti opisuje se iznimna, Sokantna bijeda i tezak polozaj rudara, kod kojih zivot na rubu gladi i bolesti zbog neljudskih uvjeta rada izaziva gotovo zivotinjske reakcije u zudnji za prezivljavanjem, dovodeci ih u apaticno stanje u kojemu se mire sa svojom sudbinom, pa i sa nasiljem i nepravdom. SrediSnji i najuspjeliji "lik"ovog romana su rudarske mase, kolektivni lik u cijem je opisivanju Zola postigao svoj knjizevni vrhunac. Tematizirajuci druStvenu nejednakost, Zola zastupa ideje socijalizma i revolucije, premda vizionarski najavljuje sve negativne posljedice koje ce takve ideje kasnije u povijesti donijeti.
Preveo: Iso Velikanovic.
Lektira za 3. razred srednje Skole.
Dieser Download kann aus rechtlichen Gründen nur mit Rechnungsadresse in A, B, BG, CY, CZ, D, DK, EW, E, FIN, F, GR, H, IRL, I, LT, L, LR, M, NL, PL, P, R, S, SLO, SK ausgeliefert werden.