Nicht lieferbar
Dramatičar, pjesnik i kazališni djelatnik Dimitrija Demeter (1811.-1872.) je jedan od vodećih književnika ilirskog preporoda, najzaslužniji za utemeljenje novijeg hrvatskog kazališta. Porijeklom je iz bogate grčke trgovačke obitelji koja se u 17. stoljeću doselila u Hrvatsku. Književnu afirmaciju stekao je romantičarskom historijskom poemom "Grobničko polje" (1842.), čiji je lirski odlomak "Pjesma Hrvata" ("Prosto zrakom"), kojega je uglazbio Vatroslav Lisinski, bio jedna od najpopularnijih preporodnih budnica. Kazališnu scenu Demeter je obilježio i kao autor libreta opera "Ljubav i zloba" (1846.; prva hrvatska opera) i "Porin" (1850.-1851.), za koje je glazbu skladao također Lisinski.
Romantičarskom historijskom poemom "Grobničko polje" (objavljena u časopisu Kolo 1842. godine) Dimitrija Demeter postiže svoj prvi književni uspjeh i afirmaciju kao jedna od ključnih figura ilirskog pokreta. Poema je nastala povodom šestote obljetnice bitke na Grobničkom polju, gdje su prema legendi koja se u to doba smatrala povijesnom činjenicom Hrvati porazili Tatare (Mongole). Uzor Demetru u prvom redu je Byron, od kojega preuzima i romantičarski motiv "svjetske boli". Prikazujući borbu dobra i zla, pri čemu dobro pobjeđuje, te zbog izrazite dramatske strukture, "Grobničko polje" najava je Mažuranićevog spjeva "Smrt Smail-age Čengića" - upravo je Demeter nagovorio Mažuranića na pisanje tog djela.
Romantičarskom historijskom poemom "Grobničko polje" (objavljena u časopisu Kolo 1842. godine) Dimitrija Demeter postiže svoj prvi književni uspjeh i afirmaciju kao jedna od ključnih figura ilirskog pokreta. Poema je nastala povodom šestote obljetnice bitke na Grobničkom polju, gdje su prema legendi koja se u to doba smatrala povijesnom činjenicom Hrvati porazili Tatare (Mongole). Uzor Demetru u prvom redu je Byron, od kojega preuzima i romantičarski motiv "svjetske boli". Prikazujući borbu dobra i zla, pri čemu dobro pobjeđuje, te zbog izrazite dramatske strukture, "Grobničko polje" najava je Mažuranićevog spjeva "Smrt Smail-age Čengića" - upravo je Demeter nagovorio Mažuranića na pisanje tog djela.