Andere Kunden interessierten sich auch für
Kratka proza Virginije Woolf, prvi put na hrvatskom jeziku, u prijevodu Sanje Lovrenčić (nagrada Kiklop za najbolji prijevod 2012.)
U zbirci „Kuća duhova“, koju je nakon autoričine smrti priredio njezin suprug, objavljeno je šest od osam priča iz knjige „Ponedjeljak ili utorak“ iz 1921., jedine zbirke priča koju je Virginia Woolf objavila za života. Tim tekstovima Leonard Woolf dodao je priče koje su u razdoblju između 1922. i 1941. izašle u različitim časopisima te šest dotad neobjavljenih priča. Knjiga se može smatrati svojevrsnom antologijom kratke proze V. Woolf.
Premda je dovršila relativno mali broj kratkih priča, Virginia Woolf se za cijeloga svojeg književnog života povremeno vraćala toj formi. Upravo se u kratkim pričama – „Znak na zidu“ iz 1917. i „Park Kew“ iz 1919. – počela baviti formalnim eksperimentima i razvijati svoju čuvenu impresionističku tehniku pisanja. Mnogi motivi, ključne teme, pa čak i neki likovi njenih romana, poput poznatog para Dalloway, nalaze se i u njenim kratkim pričama.
Uredila Lidija Dujić
U zbirci „Kuća duhova“, koju je nakon autoričine smrti priredio njezin suprug, objavljeno je šest od osam priča iz knjige „Ponedjeljak ili utorak“ iz 1921., jedine zbirke priča koju je Virginia Woolf objavila za života. Tim tekstovima Leonard Woolf dodao je priče koje su u razdoblju između 1922. i 1941. izašle u različitim časopisima te šest dotad neobjavljenih priča. Knjiga se može smatrati svojevrsnom antologijom kratke proze V. Woolf.
Premda je dovršila relativno mali broj kratkih priča, Virginia Woolf se za cijeloga svojeg književnog života povremeno vraćala toj formi. Upravo se u kratkim pričama – „Znak na zidu“ iz 1917. i „Park Kew“ iz 1919. – počela baviti formalnim eksperimentima i razvijati svoju čuvenu impresionističku tehniku pisanja. Mnogi motivi, ključne teme, pa čak i neki likovi njenih romana, poput poznatog para Dalloway, nalaze se i u njenim kratkim pričama.
Uredila Lidija Dujić