Pod zaštitom Hora, poganskog boanstva Sunca i rata, vrhovnog boga starohrvatskog panteona, ratnicki narod Hrvuata (cak. Hrvata) putuje tragom Sunca, krenuvši iz azijskih prostranstava, zorom od istoka prema zalazecem Suncu, k novoj domovini u kojoj ce pronaci dom i prihvatiti kršcanstvo. Hrvatska narodna saga s otoka Krka Po slidu Slnca - Crjeni bojovnici zi Harezme (štok. Tragom Sunca - Crveni bojovnici iz Horezma) prati povijest hrvatskog naroda kroz daleka stoljeca i mnoge domovine u kojima je ivio onako kako je vidi hrvatska narodna predaja. Prica je pripovijedana naraštajima u plemenitim krckim rodovima ica Mikulina i Mrakovcica Pavlica, a konacno je zapisana 1951. godine u malom gradicu Puntu na otoku Krku, na arhaicnom i vrlo specificnom lokalnom dijalektu cakavskoga hrvatskog jezika koji nas mnoštvom neobicnih arhaicnih rijeci odvodi u daleku slavensku i predslavensku prošlost.
Saga pripovijeda o dolasku naroda Hrvata na Jadran te ivotu i selidbama bespucima Euroazije kroz tisucu godina povijesti omedenih dvjema povijesnim bitkama. Prva, cini se, opisuje poraz vojske kralja Partskog Carstva Artabana I. 124. ili 123. pr. Kr. u srazu s nomadskim osvajacima s istoka, o cemu svjedoci rimski povjesnicar Justin (JUSTIN, Epitomes, XLII.), a u drugoj je opisan trijumf flote hrvatskoga kneza Branimira nad eskadrom mletackog duda Petra Kandijana I. 18. rujna 887. u Bitki kod Puntamike u Zadarskom kanalu, koju obraduje nestor hrvatske pomorske historiografije Bartul Bare Poparic u knjizi O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara (B. POPARIC, 1899.).
Ta duga epska prica zapocinje u carskom dvorcu na rijeci Tigris i prati hrvatski narod na putu od Carstva Horezma (eng. Chorasmia) preko afganistanske Arahozije (staroperz. Harauvatiš) do porjecja rijeka crnomorskog sliva. Nakon dolaska u prostor izmedu Volge i Dona, Hrvati se, prema fabuli sage, šire preko Buga i Dnjepra pa sve do planine Karpata i osnivaju veliku dravu s glavnim gradom Horovom. Drava Hrvata se nadalje širi na sjever Vislom i na zapad sve do Dunava. Konacno, narod Hrvata dolazi na prostor Ilirika dvjema rutama; kopnenom, koja nam je iz povijesti poznata, i vodenom, tisucama brodica preko Crnog i Egejskog mora na istocnu obalu Jadrana.
Iako zapisana tek polovicom 20. stoljeca, prica je iznimno vrijedna jer je u puckoj predaji sacuvana s više stotina kracih prica i pjesama s kojima se duboko proima i nadopunjuje. Citava usmena knjievnost jednoga maloga otockoga gradica i njegovih drevnih rodova, cuvana stotinama, pa i tisucama godina u predajama puka, doprla je do našeg vremena, u kojem je zapisana. Ta opsena predaja aristokratskog podrijetla i sadraja te neizmjerne ljepote narativa ne samo da objašnjava, dopunjava i tumaci dogadaje opjevane u sagi vec nudi nov, neobicno zanimljiv pogled na ranu povijest i etnogenezu Hrvata i Slavena i korelira s radovima mnogih domacih i svjetskih znanstvenika, arheologa i povjesnicara. Njezin znacaj višestruko nadilazi hrvatske okvire te ce, jamacno, stati uz bok najljepšim djelima slavenske i svjetske predajne knjievnosti. Oni koji su je procitali usporeduju je s nordijskom Hervararsagom (Hervarar saga ok Heiðreks), Pjesni o Nibelunzima i Kalevalom...
Saga pripovijeda o dolasku naroda Hrvata na Jadran te ivotu i selidbama bespucima Euroazije kroz tisucu godina povijesti omedenih dvjema povijesnim bitkama. Prva, cini se, opisuje poraz vojske kralja Partskog Carstva Artabana I. 124. ili 123. pr. Kr. u srazu s nomadskim osvajacima s istoka, o cemu svjedoci rimski povjesnicar Justin (JUSTIN, Epitomes, XLII.), a u drugoj je opisan trijumf flote hrvatskoga kneza Branimira nad eskadrom mletackog duda Petra Kandijana I. 18. rujna 887. u Bitki kod Puntamike u Zadarskom kanalu, koju obraduje nestor hrvatske pomorske historiografije Bartul Bare Poparic u knjizi O pomorskoj sili Hrvata za dobe narodnih vladara (B. POPARIC, 1899.).
Ta duga epska prica zapocinje u carskom dvorcu na rijeci Tigris i prati hrvatski narod na putu od Carstva Horezma (eng. Chorasmia) preko afganistanske Arahozije (staroperz. Harauvatiš) do porjecja rijeka crnomorskog sliva. Nakon dolaska u prostor izmedu Volge i Dona, Hrvati se, prema fabuli sage, šire preko Buga i Dnjepra pa sve do planine Karpata i osnivaju veliku dravu s glavnim gradom Horovom. Drava Hrvata se nadalje širi na sjever Vislom i na zapad sve do Dunava. Konacno, narod Hrvata dolazi na prostor Ilirika dvjema rutama; kopnenom, koja nam je iz povijesti poznata, i vodenom, tisucama brodica preko Crnog i Egejskog mora na istocnu obalu Jadrana.
Iako zapisana tek polovicom 20. stoljeca, prica je iznimno vrijedna jer je u puckoj predaji sacuvana s više stotina kracih prica i pjesama s kojima se duboko proima i nadopunjuje. Citava usmena knjievnost jednoga maloga otockoga gradica i njegovih drevnih rodova, cuvana stotinama, pa i tisucama godina u predajama puka, doprla je do našeg vremena, u kojem je zapisana. Ta opsena predaja aristokratskog podrijetla i sadraja te neizmjerne ljepote narativa ne samo da objašnjava, dopunjava i tumaci dogadaje opjevane u sagi vec nudi nov, neobicno zanimljiv pogled na ranu povijest i etnogenezu Hrvata i Slavena i korelira s radovima mnogih domacih i svjetskih znanstvenika, arheologa i povjesnicara. Njezin znacaj višestruko nadilazi hrvatske okvire te ce, jamacno, stati uz bok najljepšim djelima slavenske i svjetske predajne knjievnosti. Oni koji su je procitali usporeduju je s nordijskom Hervararsagom (Hervarar saga ok Heiðreks), Pjesni o Nibelunzima i Kalevalom...
Dieser Download kann aus rechtlichen Gründen nur mit Rechnungsadresse in A, B, CY, CZ, D, DK, EW, E, FIN, F, GR, H, IRL, I, LT, L, LR, M, NL, PL, P, R, S, SLO, SK ausgeliefert werden.