Sledeci satiricnu zicu Sterija je 1. aprila 1832. godine zavrSio joS jedno delo ove vrste, prvi deo satiricnog Romana bez romana, koji je iziSao u Novom Sadu 1838, dok je drugi deo ostao u rukopisu i Stampan posthumno. Roman bez romana je jedini klasicisticki roman srpske knjizevnosti. Novija istrazivanja su pokazala daje Sterijin roman zasnovan na parodistickom ismevanju retorsko-maniristicke knjizevne tehnike koju su primenjivali sam Sterija u svom ranom romansijerskom radu i njegov mladalacki uzor Vidakovic, obojica Skolovani na klasicnoj retorici. Sterija je dobro bio upoznat sa teorijskim shvatanjima o tehnici pisanja istorijskog romana i baS ovu tehniku je izvrgao podsmehu u svom humoristickom delu. On parodira topiku koja od antickih preporuka i retorika stalno ucestvuje u gradenju "kicenog stila" evropske literature. Lutanja junaka Sterijinog romana po Sumi sa tajanstvenom palatom u stvari su parodicni odjeci slicnih scena iz Eneide i Odiseje, kao Sto u casu kada treba da opiSe magarca autor upotrebljava terminologiju iz Horacijeve poetike. Sudbinu anticke topike i metaforike i njen kontinuitet u potonjem evropskom romanu. Sterija je takode poznavao, Sto pokazuju reminiscencije na vec stvorene parodisticke odnose prema antickom nasledu (Blumauer, Batlerov spev Hjudibras). Junak Sterijinog dela i sam se seca jednog retorskog primera (exemplum) - "zitija Tezeja", tako da se stvara parodicni par Roman-Cimpepric prema Ovidijevom paru Tesej-Arijadna, dok u pismu zaljubljene Cimpepric iz Sterijinog romana dolazi do travestiranja desete Ovidijeve heroide.
Dieser Download kann aus rechtlichen Gründen nur mit Rechnungsadresse in A, B, BG, CY, CZ, D, DK, EW, E, FIN, F, GR, H, IRL, I, LT, L, LR, M, NL, PL, P, R, S, SLO, SK ausgeliefert werden.