Hvarski renesansni knjizevnik, slikar i glazbenik Matija Benetovic (oko 1500.-1607.) autor je "smijeSnice" "Hvarkinja", najstarije sacuvane komedije s otoka Hvara.
Komedija "Hvarkinja", jedino djelo za koje pouzdano znamo da mu je Benetovic autor, otkrivena je i objavljena 1915. godine. Naslov nije izvoran, dao ga je priredivac prvog izdanja P. Karlic, a u Trogirskom rukopisu, jednom od tri sacuvana, naziva se "Komedija od Bogdana" prema jednom od likova. Nastala je vjerojatno oko 1600. i sudeci prema prologu, prikazana je u Hvaru o pokladama. Pouzdano znamo da je i u 18. stoljecu izvodena u Trogiru, Zadru, vjerojatno i drugdje. Benetovic je mozda autor i seljacke "Komedije od Raskota", pronadene u Jelsi u prijepisu iz 18. stoljeca.
Benetovic se naslanja na Marina Drzica, kojega spominje i citira u drami. Premda ima dosta zajednickih karakteristika sa Drzicem i "ucenom" komedijom (komedija erudita), "Hvarkinja" se svrstava medu "ridiculose", hrvatski "smjeSnice", ulicne komedije popularne u Italiji u to doba. S "Hvarkinjom" u nas zapocinje niz "smjeSnica", kojih iz 17. stoljeca poznajemo desetak (npr. "Ljubovnici"). Benetovicevi likovi su Hvarani, gradani razlicitih slojeva i hvarski seljaci, ali i Mlecani, Dubrovcani i stanovnici Makarskog primorja, uz vjerno prenesene jezicne idiome i mentalitete, na cemu se i grade brojni komicni efekti. Sadrzaj komedije u potpunosti je renesansni: prate se slozene ljubavne zgode razlicitih likova i razlicitih tipova, dok je u pozadini svega novac, baS kao i kod Drzica.
Komedija "Hvarkinja", jedino djelo za koje pouzdano znamo da mu je Benetovic autor, otkrivena je i objavljena 1915. godine. Naslov nije izvoran, dao ga je priredivac prvog izdanja P. Karlic, a u Trogirskom rukopisu, jednom od tri sacuvana, naziva se "Komedija od Bogdana" prema jednom od likova. Nastala je vjerojatno oko 1600. i sudeci prema prologu, prikazana je u Hvaru o pokladama. Pouzdano znamo da je i u 18. stoljecu izvodena u Trogiru, Zadru, vjerojatno i drugdje. Benetovic je mozda autor i seljacke "Komedije od Raskota", pronadene u Jelsi u prijepisu iz 18. stoljeca.
Benetovic se naslanja na Marina Drzica, kojega spominje i citira u drami. Premda ima dosta zajednickih karakteristika sa Drzicem i "ucenom" komedijom (komedija erudita), "Hvarkinja" se svrstava medu "ridiculose", hrvatski "smjeSnice", ulicne komedije popularne u Italiji u to doba. S "Hvarkinjom" u nas zapocinje niz "smjeSnica", kojih iz 17. stoljeca poznajemo desetak (npr. "Ljubovnici"). Benetovicevi likovi su Hvarani, gradani razlicitih slojeva i hvarski seljaci, ali i Mlecani, Dubrovcani i stanovnici Makarskog primorja, uz vjerno prenesene jezicne idiome i mentalitete, na cemu se i grade brojni komicni efekti. Sadrzaj komedije u potpunosti je renesansni: prate se slozene ljubavne zgode razlicitih likova i razlicitih tipova, dok je u pozadini svega novac, baS kao i kod Drzica.
Dieser Download kann aus rechtlichen Gründen nur mit Rechnungsadresse in A, B, BG, CY, CZ, D, DK, EW, E, FIN, F, GR, H, IRL, I, LT, L, LR, M, NL, PL, P, R, S, SLO, SK ausgeliefert werden.